Jedan od največih znanstvenika u području suvremene Informacijsko-omunikacijske tehnologije (ICT) ali i pionir umjetne inteligencije svakako je Claud Shannon (1916. - 2001.). On je jedan od sudionika slavne ljetne škole na Dartmouth Collegeu 1956.g. kada je i osmišljen naziv Artificial Intelligence (AI). Claud Shannon je tijekom svoje karijere dao doprinos u nekoliko područja inženjerstva, od kojih je svako od njih bio semialni doprinois koji je potaknu budući razvoj tog područja. Smomenimo samo tri od njih:
- Digitalna elektronike - Tijekom rada na svom magistarskom radu na MIT-u 1938.g. Claud Shannon je izmislio logička vrata. U to vrijeme elektromagnetski releji su korišteni za prespajanje komunikacijskih linija i upravljanje kompleksnih sustava, ali nije postojala konzistentna teorija o njihovom načinu rada. O relejima se sam o razmišljalo da li su pod naponom ili nisu. Shammon je u svom magistarskom radu prvi put upotreijebio Boolovu algebru i teoriju skupova kao matematičku osnovu za opis relejnih sustava pomaknuvši se u apstraktni opis logičnih sustava. Uveo je i analizu i sintezu logičkih sustava i prvi opisao I, ILI i NE logiče sklopove.
- Teorija komunikacija - Cloud Shannon je otac teorije komunikacija. 1948.g. objavio je jedan od najznačajnijih članaka u povijesti inženjerstva. U članaku s nazivom Matematička teorija komunikacija (C.Shannon, The Mathematical Theory of Communication, Bell System Technical Journal, Vol. 27, pp. 379–423, 623–656 - https://people.math.harvard.edu/~ctm/home/text/others/shannon/entropy/entropy.pdf) prvi put je uveo način mjerenja informacijskog sadržaja signala i proračun maksimalne brzine kojom se informacije mogu slati bilo kojim komunikacijskim kanalom. Ova je teorija matematični temelj i današnje moderne komunikacije, uključujući i bežiućni Internet na našim pametnim telefonima.
- Umjetna inteligencija - 1950.g. Shannon je u časopisu Scientific American objavio članak o tome kako računalo može igrati šah (C.Shannon, A Chess-Playing Machine, Scientific American Magazine Vol. 182 No. 2 (February 1950), p. 48 - https://www.paradise.caltech.edu/ist4/lectures/shannonchess1950.pdf). U radu je detaljno opisao kako napisati program, koju strukturu podataka koristiti, koliko bi bitova za to trebalo i kako razbiti program u dijelove, koje on po prvi put naziva podprogrami (subprograms). To se sve događa u doba kada je u cijelom svijetu postojalo samo 10 računala koja su isključivo korištena za numeričke proračune. U uvodnom dijelu rada Shannon razmišlja o tome kako bi se sve računala mogla koristiti, od projektiranja relejnih krugova, elektronskih filtera za komunikacij do prevođenja jezika i logičkog zaključivanja, zadaci koje računala danas rade. Šanon je u radu spomenuo da ljudi obično smatraju da je za igranje šaha potrebno razmišljanje (thinking), pa bi programiranje igranja šaha bio izvrstan pokus može li i računalo razmišljati. U radu je i sugerirao da bi se program mogao unaprijediti analizom postojećih partija šaha, podešavajući koeficijente kod evaluacije pojedinih šahovskih poteza. Svoju teoriju igranja šaha nije realizirao, zbog nemogućnosti pristupa računalu, ali je 5 godina poslije 1955.g. drugi veliki znanstvenik iz područja umjetne inteligencije Arthur Samuel koji je radio u IBM-u i imao dostup računalima, primjenio ideje Shannona i napisao prvi stvarni program za igranje šaha, točno prateći Shannonove ideje. 1959.g. Samuel objavljuje rad koji prvi put u naslovu spomionje pojam strojno učenje (Machine Learning) (A.Samuel, Some Studies in Machine Learning Using the Game of Checkers, IBM Journal of Research and Development. 3 (3): 210–229 - https://people.csail.mit.edu/brooks/idocs/Samuel.pdf ).
Teorija informacija, digitalna elektronika, ne-numeričko programiranje, strojno učenje - svako od ovih područja je dovoljno da Cloud Shannon nađe svoje mijesto u povijesti tehnike, a ovako je sigurno on na samom vrhu. U slobodno vrijeme bavio se žongliranjem, vožnjom bicikla s jednim kolom i skupljanjem mehaničkih naprava koje je i sam radio. Jedna od njih je i računalo za računanje s rimskim brojevima THROBAC:
Osim na Wikipediji više detalja o Shannonu možete pronaći i u članku Američkog matematičkog društva i u članku o Shannonu objavljenom u IEEE Spectrumu, a na YouTube postoje i brojni filmovi o njemu i njegovom doprinosu, na primjer - Claude Shannon - Father of the Information Age , a o njemu je snimljen i izvrstan dokumentari film The Bit Player .
Napomena: Inspiracija i izvor za ovaj prikaz bio je članak "Claude Shannon Greatest Hits" objavljen u časopisu IEEE Spectrum iz februara 2022.g. - https://spectrum.ieee.org/claude-shannon-information-theory